Naše usluge
Endodoncija
Šta je razlog oštećenja pulpe živca?
- liječeni zubi će prije ili kasnije biti izvađeni – kilometrima daleko od istine, liječeni zubi mogu trajati cijelog života i biti pouzdani nosači protetskih nadomjestaka.
- ako zub ne boli, ne treba ga liječiti – mit iz doba kada nije postojala rentgen analiza. Danas znamo da nijedan hronični proces (pa tako i granulom i cista) ne boli. To sigurno ne znači da zub “ne treba dirati” .
- bolje je zub izvaditi nego liječiti – nekima će se ovo učiniti kao privlačna opcija. No, sa stanovišta oralnog zdravlja i kasnije cijene nadomještanja izgubljenog zuba, liječenje je kudikamo bolje rješenje.
- ako se zub izbrusi za krunicu, treba ga liječiti – ovo apsolutno nije dokazano. Ponekad je potrebno liječiti zub tokom brušenja zuba, ali to vrijedi za slučajeve kada su zubi jako nagnuti te im se brušenjem nastoji ispraviti osovina.
- liječnje zuba je bolno – današnji postupci lokalne anestezije gotovo su u potpunosti eliminirali bilo kakvu neugodu tokom liječenja. Prolazne simptome osjetljivosti nakon što prođe djelovanje anestetika možemo lako kontrolirati lijekovima za bol.
- trudnice trebaju izbjeći liječenje zuba – netačno. Bol, infekcija, i eventualni ljekovi za kontrolu tih simptoma sigurno štete trudnici i nerođenom djetetu više od same terapije. Ipak, preporučljivo je odgoditi bilo kakav zahvat tokom prvog tromjesečja.
Koji su simptomi oštećenja pulple živca?
Osnovni simptom je bol koja može biti spontana ili se javlja nakon neke iritacije a zatim potraje 10 -tak i više sekundi. Vrlo često se kod akutne upale bol pojačava noću (povećanjem pritiska unutar zuba), lijekovi slabo djeluju. Moguće je i da se problemi jave tokom jela ili ako dodirujete kost u području korijena zuba ovdje se može pojaviti i mali “prištić” odnosno fistula.
Vrlo je neugodno ako je prvi simptom otok a naročito kad se osoba probudi ujutro sa natečenim obrazom zapravo i bez prethodnog “upozorenja”!
Zašto liječiti?
Zašto je u bilo kojem od navedenih slučajeva potrebno što prije liječiti korijenski kanal zuba?
Zašto se situacija ne može samo smiriti antibioticima ili lijekovima za bolove? Odgovor je jednostavan: antibiotik ne može doprijeti do izvora infekcije odnosno bakterija koje izazivaju probleme – one se nalaze duboko skrivene i zaštićene unutar korijenskog kanala i jedini način da se unište je liječenjem korijenskih kanala. Osim toga, ako se stanje samo smiri, to ne znači da se bolest ne razvija i dalje: idući korak je širenje upale iz zuba i korijena u kost koja reagira stvaranjem šupljine u okolini vrha korijena tj. granuloma, a u uznapredovalim slučajevima i ciste. Kako se infekcija sve više širi tako se i mogućnost izlječenja sve više smanjuje.
Šta sve uključuje liječenje korjenskih kanala?
Prvi korak je dobra dijagnostika (RTG) te svakako lokalna anestezija. Ponekad u nekim slučajevima (poput granuloma) ona nije potrebna jer je zub već “mrtav”.
Idući korak je uklanjanje karijesa. Preskakanje ovog koraka značilo bi zadržavanje bakterija koje bi se dalje unosile u kanal zuba i stvarale probleme. Tek po uklanjanju karijesa krećemo u obradu korijenskih kanala kojih u jednom zubu može biti od 1 do 4. Naglasak je na znanju i iskustvu terapeuta koji pronalazi sve kanale i utvrđuje moguće morfološke varijacije njihovog položaja i oblika. Tačna dužina kanala određuje se apeks lokatorom (Morita) kao najpreciznijim mjeračem, te rentgenskom snimkom , a kanali se mogu obraditi ručno ili mašinski.
Prije njihovog ispunjavanja kanali se steriliziraju natrijhipohloridom, a ukoliko se odlučimo na odgođeno punjenje kanala (nakon 5-7 dana ) u kanal ćemo staviti dezinficirajuću pastu na bazi kalcij-hidroksida. U narednoj posjeti definitivnim punjenjem (gutaperkom) omogućit će se hermetičko zatvaranje obrađenih kanala i onemogućiti dalje isijavanje bakterija u kost. U slučaju bilo kakvih komplikacija gutaperka se može lako izvaditi iz kanala, a što je važno kod revizije punjenja.
Dakle, dolaskom na vrijeme i cijelim ovim postupkom možemo reći da se do 95% broja zuba može sačuvati od vađenja. Treba imati na umu da se definitivno zbrinjavanje zuba ispunom (plombom) radi u što kraćem roku. Ukoliko je zub destruiran do te mjere da prevazilazi kvalitetno zbrinjavanje ispunom tada se može uraditi i krunica ali tek po smirenju korijena tj. nakon 2-3 meseca.
Koliko traje liječenje?
Uprkos dobrobitima savremene dentalne medicine, i dalje postoje mnogi koji vjeruju da se zub ne može jednostavno izliječiti unutar 1-2 posjete. To nije tačno! Redukcija vremena liječenja umanjuje šanse da će bakterije iz pljuvačke i dalje ulaziti u prostor korijenskog kanala i podržavati infekciju, te je zbog toga savremeni pristup liječenje koje se obavlja u jednoj, a najviše tri posjete.
Predrasude liječenja zuba
- liječeni zubi će prije ili kasnije biti izvađeni – kilometrima daleko od istine, liječeni zubi mogu trajati cijelog života i biti pouzdani nosači protetskih nadomjestaka.
- ako zub ne boli, ne treba ga liječiti – mit iz doba kada nije postojala rentgen analiza. Danas znamo da nijedan hronični proces (pa tako i granulom i cista) ne boli. To sigurno ne znači da zub “ne treba dirati” .
- bolje je zub izvaditi nego liječiti – nekima će se ovo učiniti kao privlačna opcija. No, sa stanovišta oralnog zdravlja i kasnije cijene nadomještanja izgubljenog zuba, liječenje je kudikamo bolje rješenje.
- ako se zub izbrusi za krunicu, treba ga liječiti – ovo apsolutno nije dokazano. Ponekad je potrebno liječiti zub tokom brušenja zuba, ali to vrijedi za slučajeve kada su zubi jako nagnuti te im se brušenjem nastoji ispraviti osovina.
- liječnje zuba je bolno – današnji postupci lokalne anestezije gotovo su u potpunosti eliminirali bilo kakvu neugodu tokom liječenja. Prolazne simptome osjetljivosti nakon što prođe djelovanje anestetika možemo lako kontrolirati lijekovima za bol.
- trudnice trebaju izbjeći liječenje zuba – netačno. Bol, infekcija, i eventualni ljekovi za kontrolu tih simptoma sigurno štete trudnici i nerođenom djetetu više od same terapije. Ipak, preporučljivo je odgoditi bilo kakav zahvat tokom prvog tromjesečja.
